Finansije i Osiguranje - Hrvatska

HAC po kilometru autoceste zaradi 190.000 eura, a Austrijanci 720.000

Analiza postojećeg stanja, popularno nazvana "clean start" konačno je ugledala svjetlo dana. Užem kabinetu Vlade prezentiran je nalaz 22 državna tijela i gotovo svih velikih državnih tvrtki, a Večernji list je zavirio je u prezentaciju najvećeg sektora koji obuhvaća prometnu infrastrukturu i telekomunikacije.

Dugovi 50,6 milijardi kuna

Analizu tog sektora izradio je BDO Savjetovanje, a ona pokazuje da su tvrtke u grupi Hrvatskih željeznica te državni cestari prezaduženi, imaju previše zaposlenika, a najveću prijetnju predstavlja činjenica da su gotovo sva zaduženja poduprta državnim jamstvima što znači njihov teret može pasti na leđa državnog proračuna.

U sektoru kojim upravlja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je krajem 2011. bilo zaposlen 35.491 čovjek, a prema analizi BDO-a samo iz HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i Hrvatskih autocesta trebalo bi otići 3933 čovjeka. Prirodni odljev u iduće četiri godine neće biti dostatan nego će se morati dijeliti otkazi zaposlenicima. Sektor raspolaže ogromnom imovinom od 165 milijardi kuna, ali mora i vratiti ogromne dugove koji su narasli na 50,6 milijardi kuna.

Investicije su potpuno podbacile u odnosu na plan pa se u 2011. ostvarilo tek 4,7 od osam milijardi planiranih kuna. Hrvatske željeznice na tržištu ostvaruju manje od pola prihoda, ostalo im daje država, koja je pokrila i polovicu njihovih zaduženja državnim jamstvima. BDO upozorava na premale investicije. Do 2016. tvrtke u sastavu HŽ-a bi trebale uložiti preko 25 milijardi kuna, a u tijeku su investicije manje od tri milijarde. Prihodi HŽ Infrastrukture po zaposlenome su 20 tisuća eura, a u Deutsche bahnu su 110 tisuća eura. Zato BDO preporučuje otkaz za 1447 zaposlenika ove tvrtke, a upozorava i da se radi stabilizacije financijske pozicije tvrtke i osiguranja isplate osnovnih troškova mora dokapitalizirati tvrtka s 1,1 milijardu kuna. Zapravo za saniranje HŽ-a državi treba 3,6 milijardi kuna za dokapitalizaciju.

Monetizacija

Cestari - Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Autocesta Zagreb-Macelj i Bina-Istra - u najgorem su stanju. Nalaz kaže da je u cestarskom sektoru odabran neodrživ poslovni model jer su im ograničene mogućnosti zaduživanja, a povrat na investicije je negativan. U 2011. ipak se zaduženost tih tvrtki povećala za 3,6 milijardi kuna. Zato konzultanti preporučuju monetizaciju i pripajanje tvrtki koje upravljaju autocestama, a konsolidaciju Hrvatskih cesta. Prijetnju predstavljaju i sporovi koji se protiv tvrtki u cestarskom sektoru vode, a čija je ukupna vrijednost 1,2 milijarde kuna. Sve u svemu cestari su dužni 43,8 milijardi kuna, a sve skupa prikupe samo šest milijardi kuna godišnje pri čemu je polovica od pomoći države. Ceste vrijede 130 milijardi kuna u knjigama, a skoro sve dugovi pokriveni su jamstvima tako da je država za njih i odgovorna. U analizi stoji da je za HAC i HC potrebno osigurati skoro osam milijardi kuna.

O stanju puno govori i usporedba s austrijskim i njemačkim autocestama. Naše autoceste imaju prihod od 60 tisuća eura po zaposlenome, a Austrijanci 570 tisuća eura. Po kilometru HAC ima 190 tisuća eura prihoda, a Austrijanci 720 tisuća, dok Nijemci ostvare oko pola milijuna eura. Oni investicije financiraju iz prihoda i na to potroše oko trećine prikupljenoga, a HAC po kilometru potroši na investicije više nego zaradi.

Iako se puno pisalo o Croatia Airlinesa su u kontekstu mogućeg bankrota, državni prijevoznik u grupi sa aerodromima u dobrom je stanju. Osigurava skoro 86 posto prihoda na tržištu, smanjuje dugove, a državna jamstva početkom godine nisu predstavljala problem. Slično je stanje i s Jadrolinijom i lukama koje 28 posto duga u odnosu na imovinu nisu prezadužene mada će za završetak započetih investicija biti potrebna nova zaduženja. BDO hvali HP i OIV jer su uspjeli preživjeti sa samo pola milijuna kuna subvencija, a dugovi tih tvrtki ne predstavljaju problem.

Sve tvrtke sektora imaju puno sudskih postupaka ukupno vrijednih skoro 2 milijarde kuna, a državna jamstva izdana za njihove plaće, investicije i obrtna sredstva krajem 2011. premašila su 40 milijardi kuna.